Biram Zdravlje logo

Za što sve liječnik propisuje acetilsalicilatnu kiselinu?

Za što sve lijecnik propisuje acetilsalicilatnu kiselinu? shadow illustration

Piše: Jasna Dušević, dr. med.

Još su stari Rimljani poznavali učinke salicina, ekstrakta kore vrbe sličnog acetilsalicilatnoj kiselini, na povišenu tjelesnu temperaturu.

Hipokrat, otac medicine, liječio je bol i "rušio" povišenu temperaturu korom i listovima vrbe.

Kao lijek protiv povišene tjelesne temperature i bolova acetilsalicilatna kiselina upotrebljava se od kraja 19. stoljeća, iako do 70-ih godina 20. st. nije bio poznat mehanizam njezina djelovanja.

Mehanizam djelovanja, onemogućavanje biosinteze prostanglandina, razjasnio je britanski farmakolog John Robert Vane (Nobelova nagrada za medicinu 1982. god.).

Prostaglandini djeluju lokalno; nastaju u složenoj metaboličkoj reakciji iz arahidonske kiseline.

Oni potiču kontrakciju glatkih mišića krvnih žila i gastrointestinalnog sustava te kontrakciju i opuštanje mišića dišnih putova, sprječavaju nakupljanje trombocita te utječu na održavanje krvnog tlaka i bubrežnu funkciju.

U središnjem živčanom sustavu uzrokuju pojavu vrućice i pospanosti.

U nastanku upale povećavaju nastanak edema, pojačavaju protok krvi kroz upaljeno područje i povećavaju propusnost krvnih žila.

Tako potiskuju imuni odgovor.

Kako acetilsalicilatna kiselina onemogućava sintezu prostaglandina, na taj način sprečava sve njihove navedene funkcije u organizmu.

Negdje 50-ih godina 20. st. primijećeno je da pacijenti koji postoperativno koriste acetilsalicilatnu kiselinu dulje vremena krvare.

Praćenjem je ustanovljeno da acetilsalicilatna kiselina sprječava nakupljanje trombocita.

Ta se nuspojava pokazala korisnom kod pacijenata s bolestima krvožilnog sustava, kao prevencija za razvoj srčanog infarkta i moždanog udara.

 

Danas se acetilsalicilatna kiselina koristi u različitim dozama i za različite učinke, u pojedinačnim dozama od 75, 100, 300 i 500 mg (maksimalna dopuštena doza ne smije prijeći 4 g/dne).

Ne smije se primjenjivati kod osoba mlađih od 16 godina.

Najčešće se upotrebljava u pojedinačnoj dozi od 300 do 500mg kao kratkotrajni analgetik kod:

  • glavobolja
  • zubobolja
  • grlobolja
  • menstrualnih bolova
  • mijalgija
  • artralgija
  • križobolja
  • reumatizama
  • prehlada

U dozi od 75 ili 100 mg koristi se za sprječavanje štetnih kardiovaskularnih događaja.

Međutim, iako je acetilsalicilatna kiselina moćan i koristan lijek, nije univerzalno dobar lijek za sve.

Kao i ostali lijekovi, i ona ima svoje štetne učinke te kod propisivanja treba biti oprezan i imati na umu osobe s povećanim rizikom od krvarenja iz gastrointestinalnog trakta (želudac i crijeva).

Tu treba misliti na osobe s:

  • aktivnim bolestima probavnog sustava
  • povećanom sklonosti krvarenjima
  • teškim zatajenjima funkcije jetre ili bubrega
  • teškim zatajenjima srčane funkcije

Poseban oprez potreban je i kod astmatičara.

U praksi najveći problem predstavlja neopravdano uzimanje acetilsalicilatne kiseline ili uzimanje u nedopuštenoj dozi.

Istraživanja pokazuju da ¼ bolesnika čini upravo navedeno.

Dakle, acetilsalicilatna kiselina je lijek koji se koristi kao analgetik, antipiretik i protuupalni lijek.

 

U tablici 1. su navedeni najčešći razlozi propisivanja acetilsalicilatne kiseline u odgovarajućim dozama od strane liječnika, uz napomenu da lijek nije namijenjen osobama mlađim od 16 godina.

Doze od 75 i 100 mg daju se kontinuirano 1x dnevno, dok je doza od 300 mg jedina namijenjena i hitnim stanjima kao što je akutni infarkt miokarda, kada se daje jednokratno.

Acetilsalicilatna kiselina može biti uzeta po potrebi i u najčešćoj ukupnoj dnevnoj dozi od 2 g podijeljenoj u 4 jednake doze od 500 mg.

Maksimalna dopuštena dnevna doza iznosi 4 g.

Za što sve lijecnik propisuje acetilsalicilatnu kiselinu? shadow illustration

Tablica 1.

Možemo zaključiti da je acetilsalicilatna kiselina u dozi od 75 do 100 mg vjerovatno jedan od najčešće primjenjivanih lijekova u cijelom svijetu za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih komplikacija.

Najčešće se propisuje za prevenciju nastanka ponovnog srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ih preboljeli, kao i za sprječavanje tromboembolije (nastajanje ugrušaka i komplikacije od ugrušaka) nakon operativnih ili zahvata na krvnim žilama.