Biram Zdravlje logo

Kako i zašto povećati „dobar“ kolesterol?

Kako i zašto povecati „dobar“ kolesterol? shadow illustration

Piše: Ivan Barišić, spec. kardiolog

Ukupni kolesterol u tijelu je raspoređen u tzv. lipoproteinima.

 

To su kompleksne kemijske strukture koje se sastoje od bjelančevina i kolesterola, a koje služe kao transporteri kolesterola u krvi.

Lipoproteini se prema svojoj gustoći dijele u lipoproteine niske gustoće ili tzv. LDL i lipoproteine visoke gustoće ili tzv. HDL.

Za metabolizam ovih čestica je odgovorna jetra, gdje se lipoproteini male (LDL) i visoke (HDL) gustoće proizvode odnosno odstranjuju iz krvi.

Važnost LDL kolesterola je povezana s aterosklerotskom bolesti arterija.

Arterije su krvne žile putem kojih u organe dolaze kisik i hrana, koji su neophodni za njihov normalan život i funkciju.

Prilikom aterosklerotske bolesti dolazi do promjena i oštećenja na unutrašnjem pokrovu arterija, što rezultira stvaranjem masnih nakupina u stijenci koje daljnjim napredovanjem bolesti mogu puknuti i biti uzrokom stvaranja ugruška, odnosno “začepljenja” arterija.

To rezultira oštećenjem organa, odnosno infarktom.

LDL kolesterol je etablirani čimbenik rizika aterosklerotske bolesti.

 

Povišene vrijednosti LDL-a značajno pridonose razvoju odnosno progresiji aterosklerotske bolesti, što je podloga KV bolesti kao što su srčani i moždani udar te bolesti arterija u nogama, bubrezima i drugim organima u tijelu.

Možemo slobodno reći da je LDL kolesterol toksična tvar koja direktno oštećuje unutrašnji pokrov arterija i tako pokreće aterosklerotsko oštećenje.

Zbog svega navedenoga, LDL kolesterol vrlo često kolokvijalno nazivamo “lošim” kolesterolom.

Stoga je terapijski cilj smanjiti vrijednost LDL kolesterola na što niže vrijednosti , pogotovo kod bolesnika koji su preboljeli srčani ili moždani infarkt, ili ga održavati unutar normalnog raspona vrijednosti radi prevencije KV oboljenja.

Da ne bi stvorili sliku o kolesterolu kao o potpuno štetnoj tvari, čije povišene vrijednosti dovode nužno do bolesti, moramo spomenuti i HDL kolesterol i njegovu ulogu u aterosklerotskom procesu.

Naime, ova vrsta kolesterola se ponaša potpuno suprotno od LDL-a.

Povišene vrijednosti HDL-a imaju protektivan učinak, odnosno usporavaju aterosklerotski proces, dok snižene vrijednosti djeluju nepovoljno.

Stoga ovaj tip kolesterola često nazivamo u svakodnevnom govoru i “dobar” kolesterol.

Ovi učinci su djelom povezani i s efektom HDL kolesterola na odstranjivanje LDL-a iz krvi putem jetre, što dovodi do smanjivanje koncentracije štetnog LDL-a.

Potrebno je također naglasiti da je LDL kolesterol puno potentniji po pitanju štetnog učinka na arterije, stoga je većina terapijskih smjernica upravo usmjerena na snižavanje vrijednosti LDL-a.

Ali, istodobno možemo zaključiti i da su ne manje važni terapijski ciljevi vezani uz HDL kolesterol, tj. da je poželjno postići povišene vrijednosti HDL kolesterola u krvi zbog njegovog direktnog odnosno indirektnog protektivnog učinka na progresiju aterosklerotskog procesa, odnosno KV oboljenja.

Na koji je način moguće povećati “dobri” odnosno HDL kolesterol u tijelu?

 

U prvom redu, odgovor na ovo pitanje je stil života, koji ima vjerojatno najveći učinak na vrijednosti HDL kolesterola.

Možemo reći da mijenjanje životnih navika na dnevnom nivou, kao povećanje tjelesne aktivnosti, prestanak pušenja i zdrava prehrana, imaju direktan učinak na povećanje razine HDL kolesterola.

Ovdje je potrebno napomenuti i da postoji određena genetska zadanost po pitanju produkcije HDL odnosno LDL kolesterola, koju smo dobili nasljeđem i na koju ne možemo utjecati, ali promjenom životnih navika je dokazano moguće izvršiti značajan učinak na produkciju ovih tvari u tijelu.

Evo nekoliko korisnih savjeta koje promjene u stilu života je potrebno učiniti:

  • Prestanak pušenja: Inače, pušenje se povezuje s nizom bolesti pa tako i s KV bolestima. Mnogobrojnim studijama je dokazana direktna povezanost pušenja i snižavanja razine HDL kolesterola

 

  • Svakodnevno vježbanje: Održavanje svakodnevne tjelesne aktivnosti povoljno djeluje na ukupno zdravlje, a pokazana je i direktna povezanost vježbanja i porasta razine HDL-a u tijelu

 

  • Smanjenje prekomjerne tjelesne mase: Postoji direktna povezanost smanjenja prekomjerne tjelesne mase i porasta vrijednosti HDL-a

 

  • Povećani unos “zdravih” masnoća: To se odnosi na polinezasićene masti iz maslinovog ulja, plave ribe, avokada i orašastih plodova. Naime, za ove masnoće je dokazano da povoljno djeluju na balans LDL/HDL u tijelu u smislu smanjenja LDL-a i porasta HDL-a

 

  • Smanjenje unosa ugljikohidrata: Onih koji se nalaze u pšeničnim proizvodima poput bijelog kruha ili unos šećera, jer smanjenje utječe na porast HDL-a; preferirati ugljikohidrate iz voća umjesto šećera i ugljikohidrata iz pšenice

 

  • Umjerena konzumacija alkohola: Poznato je da unos alkohola u većim količinama generalno nije dobar za zdravlje pa tako i za vrijednosti HDL kolesterola, stoga unos alkohola treba održavati na manjim do umjerenim količinama

 

  • Vitamin B: Konkretno niacin podiže vrijednosti HDL kolesterola za 30-ak posto, stoga pored ostalih korisnih učinaka ovaj vitamin doprinosi i smanjenom riziku za razvoj KV bolesti. Ukoliko se raznovrsno hranimo, unos putem hrane je obično dovoljan, a može se uzimati i u obliku tableta kao suplement

Naposljetku, možemo napomenuti da postoje i lijekovi kojima možemo vrlo učinkovito regulirati vrijednosti LDL-a da budu normalne ili što niže, odnosno HDL-a da budu što više, kako bi ostvarili kardioprotektivni učinak.

Medikamentozna terapija je većinom rezervirana za bolesnike kod kojih promjenom stila života i ranije navedenim higijensko-dijetetskim mjerama ne uspijevamo kontrolirati vrijednosti kolesterola u krvi, odnosno za one bolesnike koji već imaju neku kod KV bolesti, poput preboljelog srčanog ili moždanog udara.

Napominjem da medikamentozno liječenje svakako nije liječenje prvog izbora kod bolesnika s povišenim vrijednostima kolesterola u krvi.

Također, budući da nemamo osjetilo koje bi nas upozorili na povišene vrijednosti kolesterola, važno je redovno kontrolirati laboratorijske nalaze kod obiteljskog liječnika, koji obuhvaćaju ukupni kolesterol, LDL i HDL.

Kako i zašto povecati „dobar“ kolesterol?

Balans LDL/HDL u tijelu

 

Reference:

1. Task Force Members; ESC Committee for Practice Guidelines (CPG); ESC National Cardiac Societies. 2019 ESC/EAS guidelines for the management of dyslipidaemias: Lipid modification to reduce cardiovascular risk. Atherosclerosis. 2019 Nov;290:140-205. doi: 10.1016/j.atherosclerosis.2019.08.014. Epub 2019 Aug 31. Erratum in: Atherosclerosis. 2020 Jan;292:160-162. Erratum in: Atherosclerosis. 2020 Feb;294:80-82. PMID: 31591002.

2. Mach F, Baigent C, Catapano AL, Koskinas KC, Casula M, Badimon L, Chapman MJ, De Backer GG, Delgado V, Ference BA, Graham IM, Halliday A, Landmesser U, Mihaylova B, Pedersen TR, Riccardi G, Richter DJ, Sabatine MS, Taskinen MR, Tokgozoglu L, Wiklund O; ESC Scientific Document Group. 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk. Eur Heart J. 2020 Jan 1;41(1):111-188. doi: 10.1093/eurheartj/ehz455. Erratum in: Eur Heart J. 2020 Nov 21;41(44):4255. PMID: 31504418.

3. Varady KA, Jones PJ Combination diet and exercise interventions for the treatment of dyslipidemia: an effective preliminary strategy to lower cholesterol levels? J Nutr. 2005;135(8):1829.

4. Chiavaroli L, Nishi SK, Khan TA, Braunstein CR, Glenn AJ, Mejia SB, Rahelić D, Kahleová H, Salas-Salvadó J, Jenkins DJA, Kendall CWC, Sievenpiper JL. Portfolio Dietary Pattern and Cardiovascular Disease: A Systematic Review and Meta-analysis of Controlled Trials. Prog Cardiovasc Dis. 2018 May-Jun;61(1):43-53. doi: 10.1016/j.pcad.2018.05.004. Epub 2018 May 26. PMID: 29807048.

5. American Heart Association Nutrition Committee, Lichtenstein AH, Appel LJ, Brands M, Carnethon M, Daniels S, Franch HA, Franklin B, Kris-Etherton P, Harris WS, Howard B, Karanja N, Lefevre M, Rudel L, Sacks F, Van Horn L, Winston M, Wylie-Rosett J. Diet and lifestyle recommendations revision 2006: a scientific statement from the American Heart Association Nutrition Committee. Circulation. 2006 Jul 4;114(1):82-96. doi: 10.1161/CIRCULATIONAHA.106.176158. Epub 2006 Jun 19. Erratum in: Circulation. 2006 Dec 5;114(23):e629. Erratum in: Circulation. 2006 Jul 4;114(1):e27. PMID: 16785338.

6. Nordmann AJ, Suter-Zimmermann K, Bucher HC, Shai I, Tuttle KR, Estruch R, Briel M. Meta-analysis comparing Mediterranean to low-fat diets for modification of cardiovascular risk factors. Am J Med. 2011 Sep;124(9):841-51.e2. doi: 10.1016/j.amjmed.2011.04.024. PMID: 21854893.