Biram Zdravlje logo

Čokolada – donosi ili odnosi zdravlje

shadow illustration

Jedan od najdražih zvukova je ono predivno paranje omota na novoj čokoladi. Iščekivanje, želja i miris koji prožima nosnice.

Svaki ljubitelj ove poslastice zna točno o čemu pričam. Za ovu divotu možemo zahvaliti Južnoj Americi pa je od srca pozdravljamo...

Čokolada zaista raste na drvetu.

No dobro, ne baš čokolada već kakaovac. Stabla zimzelenog kakaovca potječu sa područja Andi, Amazone i Orinoca, a drevni gurmani Olmeci konzumirali su kakao u vjerske i zdravstvene svrhe već oko 2000. g.pr.Kr.

Domoroci su koristili naziv “chokolatl”, što znači “gorka voda” te je čak postojao i bog kakaa – Ek Chuah. Čokolada je imala status božanstva, a zrna kakaovca su se koristila kao sredstvo plaćanja.

“Čudni bademi neugodnog okusa”

Prvi Europljanin koji je došao u doticaj s kakaom bio je, dakako, znatiželjni Kolumbo. Opisao je “čudne bademe neugodnog okusa”, a kao i sve ostalo što je našao u Novom Svijetu, kakao je donio natrag u Europu. Mi Europljani više volimo slatko od gorkog, pa su španjolski redovnici, prvi pravi čokolatijeri, počeli u pastu kakaovca dodavati vaniliju, cimet i med. I tako je rođena prva čokolada...

Moderna čokolada

Era moderne čokolade kreće 1815. kad se uvodi dodavanje alkalnih soli da bi se smanjila gorčina kakaa, a dodaju se i šećeri te maslac. Počinje prekrivanje svega čokoladom i stavljanje čokolade u sve pa se otvaraju i tvornice od kojih mnoge posluju i danas. Nekoć davno bila je rezervirana samo za velikaše, ali se brzo proširila na sve slojeve, na čemu smo jako zahvalni. 

Magiča riječ je ‘’umjereno’’

Poznate su dobre i loše strane čokolade, ovisno koju vrstu jedete. Tamnije sadrže značajne količine antioksidansa, bioflavonoida, vitamina i minerala. Bogatije su alkaloidima koji psihoaktivno, čak i antibakterijski, djeluju na ljude. Ono nezdravo u nekim čokoladama su dodani šećeri, masti i aditivi.

Iako je gotovo nemoguća misija pojesti samo jedan red novootvorene čokolade (dobro, možda i dva -tri), u umjerenim količinama čokolada je neopasno zadovoljstvo.

Istina ili zabluda

Čokolada izaziva akne: Netočno. Nema dokaza o povezanosti čokolade i prištića, pa možete mirno pojesti koju kockicu.

Čokolada izaziva ovisnost: Netočno. Još jedna urbana legenda koja nema uporište u medicini. Navika je, opet, sasvim druga stvar.

Čokolada kao afrodizijak: Točno/netočno. Ne postoji dokaz o dobrom utjecaju čokolade na seksualni život, no kakao sadrži neke kemijske spojeve koji bi mogli potaknuti hormon sreće i dati malo energije. Ako ste od onih koji su prepoznali blagotvorne učinke… Samo naprijed.

Krvožilni sustav: Točno. Dokazana su kratkotrajna blagotvorna djelovanja na krvni tlak i trombocite.

Stimulans: Točno. Kofein i teobromin u čokoladi su blagi stimulansi. Ipak, ako vam se spava, nemojte pojesti tablu čokolade u nadi da će vas preporoditi.

Debljanje: Točno. Više zbog dodatnih stvari u čokoladama nego zbog kakaa kao takvog, često uživanje u većim količinama čokolade može učiniti da vaga zastenje kad stanete na nju. Rješenje? Tamnija čokolada. I magična riječ od maloprije.

 
Dakle, istina je, kao i uvijek, negdje u sredini. Uživajte umjereno u čokoladi i slatko vam bilo!