Anksioznost - (i ne tako) novi neprijatelj studenata
Svaki student zna taj osjećaj – pritisak ispita, nesigurnost oko budućnosti, usporedbe s drugima. No, ono što se možda manje spominje jest kako fakultetski život može biti i izvor zadovoljstva koji štiti od anksioznosti i depresije.
Američke statistike kažu da je gotovo trećina svih studenata dijagnosticirana s anksioznim poremećajem, a broj prijavljenih slučajeva studentske anksioznosti porastao je za 50 posto u posljednjih osam godina. Teško je sa sigurnošću reći koliko smo mi ovdje daleko od te brojke. Jedno je sigurno, svi vjerujemo da je digitalno doba donijelo najveći val anksioznosti među svim ljudima pa tako i studentima.
Uzroci anksioznosti
Pandemija, društvene mreže, pritisci ocjena – sve to igra ulogu, ali anksioznost među studentima nije nova pojava. Još 1950-ih istraživači su primijetili rastuće razine studentske nervoze, a od tada se taj trend samo nastavio. Stručnjaci su identificirali tri ključna faktora koji su utjecali na ovaj porast:
- Veći fokus na mentalno zdravlje – Danas su studenti svjesniji svojih problema i spremniji potražiti pomoć nego prije, što može objasniti povećani broj dijagnoza.
- Društvene i političke promjene – Hladni rat, ekonomske krize, digitalizacija – svaka generacija imala je svoje izvore nesigurnosti, ali tempo promjena u 21. stoljeću stvara dodatni pritisak.
- Promjena u sustavu obrazovanja – Fakulteti su postali konkurentniji, kriteriji upisa stroži, a očekivanja studenata sve veća. Današnji studenti ne žele samo diplomu – žele uspjeh, sigurnost i financijsku stabilnost, što stvara dodatni stres.
Koliko smo daleko od rješenja i što kažu istraživanja?
Dvije odvojene studije proučavale su povezanost između depresije, anksioznosti, stresa i zadovoljstva fakultetskim životom – jedna među općom studentskom populacijom (Liu & Wang, n.d.), a druga među studentima dentalne medicine u Rumunjskoj (Rotaru et al., 2024.).
Depresija smanjuje zadovoljstvo fakultetom – studenti koji su već na početku akademske godine pokazivali simptome depresije kasnije su se osjećali manje zadovoljno svojim fakultetskim iskustvom. S druge strane, anksioznost na početku godine nije značajno utjecala na kasnije zadovoljstvo.
Zadovoljstvo fakultetom može smanjiti stres i anksioznost – istraživači su otkrili da su studenti koji su bili zadovoljniji svojim fakultetskim iskustvom kasnije pokazali manju razinu depresije i anksioznosti. To sugerira da poboljšanje studentskog života može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Drugim riječima, kada pronađemo smisao i uživanje u studentskim danima, lakše se nosimo sa stresom. Vjerujem da imamo velike dokaze da vjerovati i da na posve isti način zadovoljstvo radnim mjestom smanjuje simptome anksioznosti i depresije s vremenom.
Ključ leži u kreiranju pozitivnog iskustva. Kada studenti razviju osjećaj pripadnosti, pronađu podršku među kolegama i profesorima te se uključe u aktivnosti koje ih ispunjavaju, njihova otpornost na stres raste. Ulaganje u studentsku dobrobit nije samo pitanje mentalnog zdravlja – to je ulaganje u buduće generacije koje će biti spremne suočiti se s izazovima svijeta.
Briga o sebi - prvi korak u oslobađanju stresa i anksioznosti
-
Pazite na svoje tijelo
Fizičko zdravlje izravno utječe na mentalno zdravlje. Spavajte dovoljno, jedite zdravo i vježbajte redovito. Izbjegavajte previše kofeina i alkohola kako biste smanjili anksioznost.
-
Vježbajte mindfulness
Mindfulness pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti. Prakticirajte meditaciju, duboko disanje ili yogu, čak i nekoliko minuta dnevno. Vaš dah je snažan alat za smanjenje stresa.
-
Postavite realne ciljeve
Postavite ostvarive ciljeve i podijelite ih na manje korake. To vam pomaže da se osjećate pod kontrolom i smanjuje anksioznost zbog budućnosti.
-
Organizirajte se
Uredan prostor smanjuje stres. Koristite planer ili digitalni kalendar za praćenje zadataka i obaveza, čime ćete se osjećati manje preopterećeno.
-
Povežite se s drugima
Društvena podrška je ključna za mentalno zdravlje. Provedite vrijeme s prijateljima i obitelji, pridružite se grupama ili volontirajte kako biste se osjećali povezano i manje izolirano.
Dakle, možda nije sve u ocjenama i ispitima. Možda je tajna uspjeha u malim stvarima – prijateljskim razgovorima između predavanja, studentskim druženjima, volontiranju, sportu. Sve ono što fakultetske godine čini vrijednima pamćenja.
Salveo CEE
