Biram Zdravlje logo

Otprilike svaka 13 osoba ima poremećaj glasa

shadow illustration

Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped

 

Zanimljivo je kako tek oko 10% osoba s teškoćama glasa potraži stručnu pomoć

 

Promjene koje nastaju u glasu smatraju se poremećajima glasa ako osoba, čiji je glas promijenjen, smatra kako njen glas ne ispunjava kvalitetno dnevne potrebe, iako okolina možda ne prepoznaje glas kao problematičan. Uzroci nastanka promjena su različiti, a procjenu i dijagnostiku poremećaja glasa rade otorinolaringolozi (fonijatri) i/ili logopedi.

Poremećaji glasa imaju utjecaj na svakodnevni govor. Mogu promijeniti kvalitetu glasa, visinu i jačinu. Jako izražene teškoće mogu imati značajan utjecaj na svakodnevnu komunikaciju s drugima, te čak utjecati i na kvalitetu života.

Zato treba uvijek imati na umu:“ Tvoj glas je važan,“ što je i glavni slogan Svjetskog dana glasa koji se obilježava 16. travnja.

Što uzrokuje poremećaje glasa?

 

Poremećaji glasa mogu nastati na više načina, no da pojednostavimo stvari, podijeliti ćemo ih na organske i funkcionalne.

Organskim poremećajima glasa smatraju se promjene na glasnicama, kao što su:

  • čvorići na glasnicama (noduli)
  • ciste
  • edemi
  • karcinomi
  • laringitisi (upale grla)
  • laringo-faringealni refluks
  • traume grla i vrata kao posljedica intubacije, traume ili izlaganja nekim kemikalijama, prehlade i alergije 

Različita neurološka stanja (npr. multipla skleroza, Parkinsonova bolest, neuralgije, moždani udar) mogu utjecati na glas i uzrokovati poremećaj.

Učestali su i funkcionalni poremećaji glasa. Nastaju kao posljedica fonotraume, odnosno dugotrajne nepravilne upotrebe glasa.

Učestali glasan govor, vikanje, pročišćavanje grla, napetost u mišićima vrata, umor nakon duge upotrebe glasa imaju za posljedicu promukolost, i pad u kvaliteti glasa.

Na glas, uz naše ponašanje i organske uzroke utječu i emocije.

Stoga, kronični stres, anksioznost, depresija mogu utjecati na kvalitetu našeg glasa.

Tko može imati poremećaj glasa?

 

Poremećaji glasa mogu se javiti kroz sve životne faze, no ako ste žena starija od 50 godina imate veći rizik.

Rizik je povezan i sa zanimanjem. Učitelji i nastavnici su jedna od najugroženijih skupina s dva do tri puta većom vjerojatnosti za razvoj teškoća.

Uz odgojno-obrazovne djelatnike riziku su izloženi pjevači (46% pjevača ima neki oblik poremećaja glasa), te djelatnici uslužnih djelatnosti (čak njih 30%).

U dječjoj dobi poremećaji glasa javljaju se kod 41% - 73% djece, no kasnije kroz život taj broj pada na 6% opće populacije.

Otprilike svaka 13 osoba ima poremećaj glasa.

Zanimljivo je kako tek oko 10% osoba s teškoćama glasa potraži stručnu pomoć.

Kako osoba stari, poremećaji su sve učestaliji i zahvaćaju i do 29% osoba starijih od 60 godina.

Kako si možete olakšati?

 

Često nećemo odmah reagirati na promuklost ili neku teškoću glasa, iako ako teškoće traju dulje od 3 tjedna preporuča se potražiti stručnu pomoć.

Kao prvu pomoć kod teškoća s glasom preporuča se odmor glasnica i izbjegavanje govora, što nije uvijek moguće.

Ako osjetite pojačanu napetost u vratu, ramenima, leđima prilikom govora preporuča se provesti vježbe opuštanja, razgibavanja i pravilnog disanja.

Naš glas se mijenja ovisno o situaciji u kojoj govorimo. Na poslu s kolegama ste opušteni, na poslovnom sastanku glas odaje samopouzdanje i odlučnost, dok u obiteljskim situacijama i u druženju s prijateljima može biti glasan (kao posljedica nadglasavanja smijeha oko vas).

Sve te nesvjesne promjene mogu pojačati napor i zamor glasnice, te se preporuča ne proizvoditi neprirodne glasove i govoriti što bliže prirodnom registru glasa.

Jedna od najčešćih zabluda kod higijene glasa je da šapat pomaže kada smo promukli (disfonični). Kako bi proizveli šapat potrebno je jako napeti larinks i glasnice, koje su osjetljive same po sebi, sa čime samo produbljujemo začarani krug pojačane napetosti.

Uz nabrojane promjene u ponašanju, valjalo bi pripaziti i na prehranu, brzinu kojom jedete, te dovoljno hidratacije. Preporuča se izbjegavati krajnosti:

  • prezačinjenost hrane
  • učestalu konzumaciju gaziranih i zaslađenih pića, prehladna ili prevruća pića
  • alkoholna pića, kofein i konzumaciju duhanskih proizvoda, kao i boravak u zadimljenog prostoru.

S obzirom da veliki dio dana provodimo na radnom mjestu, ladica stola mogla bi poslužiti kao malo skrovište za brigu o vašem glasu.

Posudica meda, par vrećica čaja od kadulje, mente, đumbira (pazite da čaj ne bude vruć kad ga pijete) mogu vam olakšati „grebanje u grlu“.

Bočica vode pomoći će vam u hidrataciji (preporuča se oko 8 čaša vode dnevno) tijekom govora.

A isla medic voice pastile s hijaluronskom kiselinom i ekstraktom islandskog lišaja obložit će sluznicu grla i ždrijela kako bi ublažilo tegobe kao što su promuklost i napregnute glasnice.

Zapamtite „Vaš glas je bitan“ i potrebno ga je svakodnevno njegovati.