Moždani udar kod mladih ljudi, što nakon?
Uvriježeno je mišljenje kako se moždani udar javlja starijim osobama, no 10 – 15 % oboljelih od moždanog udara su osobe mlađe životne dobi (18 – 50 godina).
Piše: Jelena Bartolović Vučković, prof. logoped
Poznata je činjenica da je moždani udar (MU) jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u Europi. Prema zadnjim podatcima u 2021. godini, 8 % svih smrtnih slučajeva posljedica su moždanog udara. Uvriježeno je mišljenje kako se MU javlja starijim osobama (dobna skupina >65 godina), no 10 – 15 % oboljelih od moždanog udara su osobe mlađe životne dobi (18 – 50 godina). Uzroci pojave MU kod mlađe populacije jednaki su kao i kod cjelokupne populacije: povećani krvni tlak, krvni ugrušci, dijabetes… uz prisutan rizik koji donosi trudnoća kod žena, specifični životni stil i genetika (MU kod člana bliže obitelj – roditelji, braća/sestre, baka/djed).
Ako uzmemo broj od 15000 moždanih udara u Hrvatskoj godišnje, broj od 1000-1500 MU kod mlađe odrasle populacije nikako nije zanemariv. Posljedice moždanog udara u vidu neuroloških, socijalnih, psihičkih i fizičkih oštećenja se razlikuju, a trećina preživjelih osoba postane ovisna o tuđoj pomoći.
Prilagodba na život nakon moždanog udara može utjecati na socijalne, obiteljske i emotivne odnose, poslovne obveze, samopouzdanje, financijsku stabilnost, mobilnost, intimne odnose, a osobe često imaju afaziju (različite komunikacijske) i kognitivne deficite. Prema istraživanjima, čak 5 godina nakon MU postoje potpuno ili djelomično nezadovoljene potrebe, kao što su prisutnost boli, nedovoljna emocionalna podrška, teškoće s vidom, govorom, koncentracijom, čitanjem, pamćenjem, umorom.
Moždani udar nastaje naglo i neočekivano, a teškoće koje za njim ostaju značajno utječu na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje kroz dulje vrijeme. Mlađe osobe koje su preživjele MU često opisuju pad samopouzdanja, pojavu depresije i anksioznosti, te promjene u obiteljskoj i partnerskoj dinamici. U ovoj populaciji često govorimo o radno aktivnom stanovništvu koje nakon MU učestalo nije u mogućnosti obavljati posao koji je do sada obavljalo i samim time posljedice MU djeluju na obitelj, imaju širi socijalni i financijski utjecaj.
Rehabilitacijski proces nakon MU kod mlađih osoba je dugotrajan i mukotrpan, no uz kvalitetan pristup i predanost postoji mogućnost potpunog oporavka kod određenog broja oboljelih, kao i postizanje dobre kvalitete života.
Nakon MU oboljeli, kao i uži članovi obitelji, često prolaze kroz faze tugovanja (tablica) prije nego se novonastala situacija u potpunosti ne prihvati. A osobe s MU često ni tada ne prepoznaju vlastiti potencijal.
Pet faza tugovanja
|
Poricanje |
Ovo se ne događa meni/nama |
|
Bijes |
Zašto se to događa? Tko je kriv? |
|
Pogodba/pregovaranje
|
Učinit ću sve samo da se popravi situacija, da se ne dogodi ponovno… |
|
Depresija |
Prežalostan sam da bi bilo što učinio |
|
Prihvaćanje |
U miru sam s ovime što se događa |
S ciljem olakšavanja svakodnevnog života, preporučuje se pratiti koje su mogućnosti osobe i dopustiti joj da bude samostalna koliko može. U želji da se olakša situacija, obitelj učestalo obavlja i najjednostavnije radnje umjesto oboljelog i na taj način usporavaju oporavak.
Omogućavanje i poticanje na samostalnost, nema pozitivan utjecaj samo na funkcije koje su u procesu rehabilitacije, nego i na samopouzdanje i opće zadovoljstvo, kako oboljelog tako i skrbnika. Ciljevi koji se postavljaju neka budu jasno definirani, kratkoročni i izvedivi u kraćem vremenskom periodu.
Za vrijeme rehabilitacije maksimalno se posvećuje pažnja postizanju ciljeva i ispravljanju, poboljšanju teškoća. Nakon nekog vremena može se dogoditi da se osoba s MU, kao i okolina, usmjeri jedino na vještine koje želimo rehabilitirati i poboljšati, uz stalno podizanje „letvice“ uspješnosti, i zaboravi se osvrnuti na već postignuto. Zbog te težnje za boljim, može se javiti frustracija i nezadovoljstvo uspjehom i trenutnim stanjem.
Jednostavan savjet za izbjegavanje osjećaja neuspjeha i frustracije je, već spomenuto definiranje i praćenje postizanja manjih ciljeva koji vode glavnom cilju i bilježenje prvotnog stanja, kako bi se lakše vidio postignuti napredak. Npr. ako osoba ima teškoće u govoru (bilo izgovor ili strukturiranje jezičnog iskaza i komunikacija s okolinom) snimite mobitelom kratak razgovor ili čitanje liste riječi / teksta, kako bi nakon nekog vremena mogli usporediti napredak. U slučaju da je problem u pisanju, sačuvajte bilježnice u kojima vježbate. Kod svakodnevnih vještina zapišite kad se osoba sama odjenula prvi put, što je samostalno uspjela napraviti oko vlastite higijene, napredak u fizičkoj aktivnosti (danas je hodao 10 min samostalno, a prije 5 dana 7 minuta)….
Povratak na posao nakon pretrpljenog moždanog udara
Poticajni kolektiv i razumijevanje kolega za novonastalo stanje može znacajno olakšati povratak na posao
Povratak na posao nakon MU predstavlja veliki izazov za oboljelog, ali i za poslodavce. U toj situaciji preporučuje se otvoreno razgovarati o trenutnom stanju i omogućiti prilagodbu radnog okruženja.
Osobama s MU često je teško dulje vremena održati koncentraciju i fokus na postavljeni zadatak, iako je osoba u mogućnosti isti kvalitetno izvesti. Učestale su teškoće organizacije vremena, pamćenja i održavanja učinkovitosti.
Za održavanje koncentracije preporučuje se smanjiti smetnje u okolini (manji ured, osigurati optimalnu prirodnu rasvjetu), reducirati nered oko radnog mjesta, zadatke razdijeliti na više manjih koraka, dopustiti upotrebu slušalica ili „bijelog šuma“ za neutralizaciju okolinskih podražaja.
U organizaciji posla i zadatka na početku bi bilo korisno davati smjernice i napraviti detaljan popis dnevnih zadataka. Tehnologija može biti od velike koristi s različitim aplikacijama i organizatorima koji usmjeravaju prema dnevnim ciljevima. Za postizanje uspješnosti može pomoći i fleksibilnost uz planirane češće pauze i kraće blokove aktivnog rada kroz radno vrijeme.
Poticajni kolektiv i razumijevanje kolega za novonastalo stanje može značajno olakšati povratak na posao, a redovni sastanci kolektiva uz potvrdu prihvaćenosti osobe na poslu, može procijeniti uspješnost i pravovremeno reagirati u slučaju pojave poteškoća i reduciranja uspješnosti.
NP-KAR-13-10/2024
Salveo CEE
