Biram Zdravlje logo

Kašalj kod plućne astme i alergija

shadow illustration

Smatra se kako u visoko razvijenim zemljama oko 30% populacije pati od alergija.

Alergija ili drugim riječima osjetljivost je pretjerana, neobična reakcija imunološkog sustava na tzv. alergene koji su strani za organizam, a prisutni su u okolišu i koje bi zdrav organizam ignorirao. Alergija je stečena reakcija, znači pojavljuje se samo u kontaktu s alergenom, pri čemu sljedeći takav kontakt izaziva lavinu reakcija spremnih protutijela, posljedica čega je otpuštanje supstance zvane histamin, odgovorne za velik dio simptoma povezanih s alergijom. U nekim slučajevima osjetljivost se razvija nakon višekratnih kontakata s alergenom, u drugima nastaje tek nakon godina ponavljajućeg izlaganja određenom čimbeniku.

Sklonost razvoju alergije je genetski uvjetovana. Ne nasljeđuje se alergija već predispozicija za njen razvoj.

Simptomi alergije mogu se pojaviti bilo kada. Postoji zavisnost između dobi i i vrste reakcije. Alergije na hranu pokazuju se najčešće u najranijem djetinjstvu, alergije na sijeno, alergijske upale mrežnice i astma se javljaju kod djece i mladih, dok su osipi i osjetljivost na ubode insekata karakteristični za odrasle.

Tipično za astmu je napad gušenja i kašlja u noći i u jutarnjim satima kao posljedica bronhospazma. Gušenje i kašalj često prestaju sami od sebe ili nakon uzimanja lijekova koje koristi osoba koja boluje od astme. Kod nekih oboljelih osoba, uporan kašalj (bez gušenja) je jedini simptom astme. Tada govorimo o tzv. astmatičnoj varijanti kašlja. Između napada većina oboljelih ne osjeća nikakve simptome. Kod dobro liječene astme, simptomi su sporadični (rjeđe od 3 puta tjedno), oboljeli se ne budi noću zbog kašlja, ne smeta njegovom svakodnevnom životu i bolest se ne pogoršava.

shadow illustration

Ako se astma ne kontrolira, simptomi se javljaju gotovo svakodnevno (češće od 2x/ tjedno), otežavaju san, život i posao, a teška pogoršanja iziskuju bolničko liječenje.
Kašalj kod astme je obično suh (bez iskašljavanja sline) kojem se pridružuje gušenje i otežano disanje. Samo ponekad se završi iskašljavanjem male količine bjeličaste, guste sline. Napad kašlja kod astme može izazvati: kontakt s alergenom na koji je osoba osjetljiva (npr. prašina, životinjska dlaka, plijesan), nadražujući čimbenici (npr. aerosoli, mirisi boja), stres ili jake emocije, duhanski dim, onečišćenje zraka, neki lijekovi (npr. acetilsalicilna kiselina ili drugi nesteroidni protuupalni lijekovi), virusne upale gornjih dišnih puteva.

Ako se astma veže s osjetljivošću na alergene koji su prisutni u okolišu, npr. pelud biljaka, tada se simptomi mogu pogoršati za vrijeme cvatnje (npr. u proljeće ili rano ljeto). Zato je važno znati na što smo osjetljivi ili kada što cvate. Kod nekih koji boluju od astme, više uopšte nema simptoma astme nakon perioda cvatnje. Za vrijeme cvatnje često se dodatno javljaju simptomi hunjavice i konjuktivitis.

Kako bi se dijagnostificirala osjetljivost, rade se testovi na koži ili se putem krvi označava koncentracija protutijela IgE koji su svojstveni za pojedine alergene. Osobe osjetljive na pelud biljaka trebale bi se upoznati s peludnim kalendarom. Zahvaljujući njemu može se provjeriti kada je najviša koncentracija peludi biljaka, a u razdoblju koje prethodi cvatnji, pojačati osnovno liječenje astme (prevencija), dodatno uzimati lijekove koji smanjuju poteškoće s upalama ili konjuktivitisom.
Ako su provedena ispitivanja pokazala osjetljivost na konkretne alergene, vrijedi zapamtiti metode izbjegavanja izlaganja. One mogu biti razne, zavisno od alergena koji uzrokuje osjetljivost. Ponekad je, nažalost, jedino rješenje rastanak od omiljenog kućnog ljubimca ili izbjegavanje određenih lijekova.

Zajedno s liječnikom treba modificirati liječenje za to vrijeme.

Napor ili nakon njega također je jedan od češćih podražaja koji uzrokuju kašalj ili gušenje kod astme. Simptomi se javljaju češće kod hladnog i suhog zraka. Treba znati da su aktivan život i bavljenje sportom preporučeni, zapravo neophodni, pogotovo kod astme, no često zahtijevaju prevenciju (prije napora) – uzimanje lijekova.

Osobit oblik astme je astma uzrokovana aspirinom. Osoba koja je preosjetljiva na aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) i druge nesteroidne protuupalne lijekove (često su označeni kraticom NLZP, npr. ketoprofen, ibuprofen, indol ocatna kiseline, mefenaminska kiselina, metamizol i mnogo drugih) može predstavljati silovite napade gušenja koji su ponekad opasni po život.

Treba znati da svaki kašalj i gušenje zajedno s drugim simptomima alergije (upale, natečenost) može nastupiti čak i kod osobe koja ne boluje od bronhijalne astme, nakon kontakta s nekim od alergena (iz hrane, iz zraka, kontaktnim putem). Tada je uvijek neophodna brza stručna konzultacija.

Kako se može izbjeći napad kašlja kod astme:

  • Sustavno uzimanje lijekova
  • Stalne kontrole kod specijalista
  • Stalno nošenje lijekova uz sebe koji šire bronhe
  • Izbjegavanje kontakta s alergenima
  • Odgovarajući postupak prije fizičkog napora
  • Izbjegavanje infekcija, a za vrijeme povećanog rizika obolijevanja – modificiranje osnovnog liječenja
  • Poznavanje peludnog kalendara i odgovarajuće korištenje lijekova u razdoblju koje prethodi cvatnji
  • Edukacija osoba koje okružuju oboljele o tome kako postupati u stanju teškog gušenja (posebice djece)

KAKO LIJEČITI KAŠALJ? >>>